Skip to main content

(Samo)održivo domaćinstvo

Аутор: МА Арх. Кристина Кљајић

Šta je to samoodrživo domaćinstvo?

Samoodrživost je životni stil kojim se nastoji da se umanji individualno ili društveno korišćenje prirodnih i ličnih resursa. Metodama samoodrživosti pokušava da se umanji emisija ugljenikovih jedinjenja kroz menjanje načina transporta i korišćenja energija i hrane. Oni koji se zalažu za samoodrživost, žive živote u skladu sa „ekologijom prirode“, prateći njene cikluse.

Samoodrživo domaćinstvo

Samoodrživo življenje je sposobnost i praksa u obezbeđivanju svih ličnih potreba i potreba domaćinstava bez uzimanja pomoći i resursa van okvira tog domaćinstva. Ono se oslanja na mnoštvo znanja i veština, kao i na želji pojedinca i zajednice ka samostalnosti.

Metode funkcionisanja samoodrživog domaćinstva

1. Materijali za ekološko građenje

Samoodrživa kuća treba biti sagrađena od materijala koji se nalaze na licu mesta. Prenosom materijala sa udaljenih destinacija se troši energija, pa samim tim nije ekološko. Hiljadama godina ljudi su gradili materijalima kao što su drvo, kamen, zemlja, glina i dr. Danas postoje planine post-produkata naše civilizacije koji se nalaze u svakom okruženju. Ovo su prirodni resursi savremenom čoveku. Ovi materijali i tehnike njihovog korišćenja jesu dostupni običnom čoveku i po pitanju cene i veština za njihovo korišćenje.

Osnovni materijali za izgradnju samoodrživog doma mogu biti nađeni na samoj lokaciji na kojoj se planira izgradnja. Zemlja, glina i kamen dostupni su svakom graditelju. Drvo se koristi ukoliko se to čini racionalno (ko drvo u kuću ugradi, treba drugo i da zasadi).

Samoodrživo domaćinstvo

U čitavom svetu počela je renesansa građenjem zemljom (kob – kombinacija zemlje, gline, peska i slame), što je nekada na našim prostorima bilo uobičajeno. Dok je vek trajanja kuće današnjice građene konvencionalnim materijalima oko 50 godina, kuće od kob-a traju i preko 300 godina za šta postoje i dokazi. Puno kuća na raznim mestima u svetu je sagrađeno ovom metodom. Zidovi se mogu graditi i od drugih materijala kao što su balirana slama, oblice, džakovi punjeni zemljom, a svaki materijal je dostupnan svima nama u blizini. Znanje o metodama građenja je lako dostupno u slobodnoj biblioteci interneta. Osnovne noseće građevinske komponente ovih kuća mogu biti čak i reciklirane automobilske gume punjene kompaktnom zemljom, koje formiraju blok od nabijene zemlje spakovane čeličnim pojasom gume. Rezultat korišćenja ovakve cigle su noseći zidovi koji su zapravo neuništive forme.

Samoodrživo domaćinstvo

2. Priroda materijala

Da bi materijali imali karakteristike potrebne za gradnju samoodrživih, ekološki opravdanih kuća, oni moraju da imaju tačno određena svojstva. Materijali moraju da se usaglašavaju sa okolnom prirodom, a ne da je narušavaju. Mnogi materijali koji se danas koriste nemaju svojstva koja će biti navedena i zbog toga je potrebno prihvatiti one “nove” koji se uklapaju u potrebno.

3. „Na licu mesta“

Sa socijalno – ekonomskog gledišta, ovakva “biokonstrukcija” je profitabilnija od kuće građene konvencionalnim materijalima, jer su sirovi materijali sa lica mesta jeftiniji, dok se stvara potreba za većom radnom snagom. Troškovi održavanja ovih konstrukcija su umanjeni, jer su njeni materijali prirodni i prilagođavaju se promenama temperature i vlage. Ušteda ovim načinom građenja je preko 35%.

Samoodrživo domaćinstvo

Materijali za gradnju se nalaze svuda. Njihov prenos sa velikih distanci nije ekološki opravdan jer zahteva prekomernu potrošnju energije. Građevinski materijal mora biti lako dostupan običnom čoveku i njegovo korišćenje mora imati mali udar na energetsku situaciju planete. Proces njegovog modelovanja u formu za korišćenje treba da troši malo ili nimalo energije. Ovo bi dovelo do široke potrošnje materijala, a uštedu naše planete. Broj ljudi je sve veći i biće potrebno rekapitulirati sve pojedinosti naših života i njegovih procesa kako bi živeli u skladu sa niskom potrošnjom prirode, te ne bi doveli do njene potpune konzumacije.

4. Termička masa

Da bi održavala povoljnu temperaturu za život ljudi i biljaka, samoodrživa kuća svojom konstrucijom i materijalima mora biti poput baterije za čuvanje energije. Materijali moraju biti nabijeni i masivni kako bi zadržali temperaturu.

5. Izdržljivost

Gradili smo drvetom vekovima. Drvo je organsko i biorazgradivo. Ono nestaje vremenom, te smo osmislili razne otrovne hemijske proizvode kako bi “namazali” njegovu dugovečnost. U svojoj okolini trebali bi tražiti materijale koji svojom prirodom mogu da traju. Drvo je dobar materijal tamo gde masa ne igra ulogu i gde neće biti izloženi razarajućim faktorima, tako da ga nije potrebno dodatno obezbeđivati.

6. Otpornost

Zemljotresi su veliki problem u mnogim delovima sveta. Kako zemljotresi izazivaju horizontalna pomeranja ili trešenje strukture, preporučljivi su materijali visoke otpornosti ili oni koji imaju dovoljnu gipkost da se pomeraju sa ovim pokretima. Krhki materijali kao što je npr. beton, skloni su pucanju i lomu. Idealna struktura materijala koja je najotpornija ovakvim pomeranjima je opet zemlja.

Samoodrživo domaćinstvo

7. Lako korišćenje

Ovi materijali bi, osim svoje pristupnosti, trebali biti laki za korišćenje svima, bez obzira na nivo njihovog znanja. Ovi materijali bi trebali biti laki za održavanje.

Pasivno- solarno grejanje i hlađenje

Za samoodrživu kuću se može reći da, pre svega, koristi sistem termičke mase, pa tek onda solarni. A kako bi se solarna energija iskoristila, potrebno je pravilno orijentisati kuću kako bi njeni zidovi bili maksimalno osunčani.

Samoodrživo domaćinstvo

Ovakva kuća može biti polu ukopane konstrukcije, jer je temperatura dosta stabilnija unutar zemlje nego tik iznad nje. Ona je napravljena tako da interaktuje sa ova dva izvora temperature, jer koristi zemlju za hlađenje i stabilizovanje temperature unutar kuće ukoliko je pravilno projektovana. Materijali koji okružuju unutrašnje prostore ovakvih kuća moraju biti gusti i masivni da bi sačuvali temperature. Ovakva kuća radi kao „baterija“ za čuvanje temperature.

Grejanje

Sunce zagreva masu, masa čuva toplotu, a izolacija je sprečava da izađe. Što je više mase, to je veći kapacitet čuvanja toplote. Kada sunčevih zraka ima manje, sačuvana toplota se emituje u prostor, jer toplota putuje u pravcu hladnoće.

Samoodrživo domaćinstvo

Ukoliko se kuća okrene prema jugu gde su postavljeni veliki prozori ili svetlarnik, kroz osunčani pod se može sprovesti toplota tako da „puni“ masivne zidove na severu, koji tokom noći puštaju toplotu unutar prostorija.

Hlađenje

Ako je potrebno hlađenje, može se iskoristiti hladnija temperatura zemlje ili blokirati pristup suncu. Hladnija masa zemlje radi u simbiozi sa masom kuće, ona se apsorbuje u masi i „teče“ u unutrašnji prostor za življenje. Ukoliko je potrebno rashladiti prostor, ukida se pristup sunčevim zracima i primenjuje prirodno cirkulisanje vazduha. Termička masa koezistira sa masom zemlje i čini jednu svojevrsnu bateriju za prikupljanje potrebne temperature.

Samoodrživo domaćinstvo

Pravilnom orijentacijom ovakva kuća optimalno iskorišćava kretanje sunca i koristi ovu insolaciju za procese grejanja, stvaranja električne energije i proizvodnju hrane unutar nje same. Ukoliko se za pripremu hrane koriste zidani (zemljom ili drugim materijalima) šporeti i rerne koji štede gorivo, ova energija se takođe može usmeriti kako bi se zagrevao unutrašnji prostor.  Zbog ovog načina interakcije između sunca i zemlje, samoodrživ dom koristi malo ili nimalo fosilnih goriva da bi održao prijatnu temperaturu u bilo kojim klimatskim uslovima. Ovaj sistem se stoga pokazuje kao najbolji u terminima ekonomske i energetske efikasnosti.

Solarna i eolska energija

U samoodrživim domaćinstvima električnu energiju proizvode fotonaponski i eolski (energija vetra) sistemi, a sve je veći broj novih tehnologija za proizvodnju struje čije su cene sve prihvatljivije. Energija se čuva u baterijama, a iz njih se koristi za sve elemente domaćinstva (veš mašine, računare, kuhinjske aparate, usisivače i dr.). Ovakve kuće svakako umanjuju  korišćenje standardnih izvora energije.

Voda: sa neba, čista i spremna za korišćenje

Ove kuće sakupljaju vodu iz atmosfere (kiša i sneg) i koriste je četiri puta za sveukupne potrebe u idealnom sistemu. Voda sa krova se sakuplja i kroz prečišćivače od mulja dovodi u cisterne. One su locirane iznad kuće i ukopane radi zaštite od sunca. Iz cisterne se prirodnim padom voda dovodi u organizacioni modul za vodu pumpom, gde se nalazi filter za prečišćavanje. Pumpa gura vodu u posudu za pritisak da bi obezbedila dovoljan pritisak za korišćenje. Filteri čiste vodu da bi bila podesna za konzumiranje i kao tehnička. Tada se voda koristi ili zagreva solarnim grejačima (ili uz pomoć prirodnog gasa, ukoliko ima potrebe). Iskorišćena voda odlazi na prečišćavanje kroz unutrašnje botaničke ćelije u stakleniku. Ta voda se koristi za ispiranje WC šolje, nakon čega odlazi u septički tanker u kome se ponovo prečišćava i koristi za spoljne botaničke ćelije.

Samoodrživo domaćinstvo

Ovaj sistem, dakle, predstavlja sakupljanje vode, njen dalji tretman, ponovno korišćenje i tretiranje otpadnih voda. Ukoliko je sistem dobro urađen, čak i u predelima sa malim količinama padavina nije potreban bilo koji drugi izvor vode da bi kuća bila samoodrživa. Redukcija potrošnje vode vrši se korišćenjem sive vode za WC šolju, nisko protočnim tuševima, mašinama sa malim potrebama za vodom, ručnim pranjem suđa. Ukoliko je hemija koja se koristi za pranje i održavanje higijene biorazgradiva (organska), ove kuće takođe mogu imati male botaničke jedinice sa biljkama koje služe prečišćavanju vode. Samoodrživo domaćinstvo ne ispušta kanalizacionu vodu pod zemlju, niti mu je potrebno eksterno pražnjenje. Sva voda koja se sakupi se i iskoristi. Sam sistem moguće je sastaviti jednostavno. Ovde treba pomenuti da samoodrživost podrazumeva kompostne toalete koji pretvaraju ljudske fekalije u bezbedni kompost kroz grejanje, dezinfekciju i dehidraciju.

Ovakav sistem ne zagađuje podzemne vode i rešava sve veći problem nedostatka čistih voda. Koji god scenario da se bude odigravao u budućnosti, nedostatak vode je takođe prisutan, a ovo je siguran način da se on umanji. Ovo je prosto prilagođavanje tj. adaptiranje na postojeća događanja.

Proizvodnja hrane

U sklopu samoodrživog ekološki opravdanog domaćinstva nalaze se jedinice za proizvodnju hrane. Ove botaničke ćelije se  mogu napraviti  u stakleniku koji je južna fasada kuće. Ćelije imaju višestruku namenu – one obezbeđuju hranu, daju kiseonik i prečišćavaju vodu.

Samoodrživo domaćinstvo

Van samoodržive jedinice moguće je đubriti baštu iz kompostnih kanalizacionih jama.

Samoodrživi domovi grade se u skladu sa principima permakulture koja podrazumeva projektovanje doma i okućnice u skladu sa prirodom u kojoj se gradi objekat, koristeći njene resurse kroz pravilno lociranje gradnje i sadnje u datom reljefu. Permakultura predstavlja još jedan od značajnih sistema u dizajnu samoodrživih ljudskih naseobina. Ona se bavi znanjima kako proizvesti potrebne zalihe hrane, simulirajući procese prirode.

Permakultura je takođe i skup znanja o dizajniranju održivih ljudskih zajednica. Nastala je kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih novim znanjima i tehnologijom iz mnoštva znanja i ljudskog delovanja, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, hemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, racionalnog korišćenja voda i otpada itd. Permakulturni principi podrazumevaju organsku proizvodnju hrane.

Samoodrživo domaćinstvo

Permakultura uzima u obzir lokalnu kulturu, klimu, lokalne uzorke i navike, te nudi bazično znanje o  posmatranju specifičnosti krajolika, klime, zemlje, flore i faune, insolacije i vode te ih uvrštava u jedinstveni dizajn prilagođen određenom korisniku ili korisnicima.

Permakulturni dizajn bazira se na osnovnim principima – briga za ljude, briga za planetu i pravedna raspodela resursa.

Autor članka:  dipl. ing. arh. Kristina Kljajić Inaurum

Линкови:

http://www.ekokuce.com/arhitektura/principi/samoodrzivo-domacinstvo-1-deo-metode-funkcionisanja

3 Comments

  • Александар Саша мачак.. says:

    Само да вам се захвалим што имате сјајне чланке,мени се лично није десило,да неко штиво у вези моје драге теме o Пермакултури и о екологији које преузмем буде дељено у баш великом броју..то значи да пуно људи се занима за ову,рекао бих нашу причу,а и да сте баш,баш сјајни.срдачан поздрав

  • Tanja says:

    Iz nekog razloga ne mogu da ugasim velika slova 😀 nije ni vazno. Pozdrav za sve vas. Zamolila bih autorku teksta da mi posalje kontakt (e-mail nPr), zavrsila sam studije na pmf-u (ekologija i z.z.s.), oblast kojom se bavim nije Eko-gradnja, ali me tema vrlo interesuje 🙂

  • Kristina says:

    pOZDRAV tANJA,
    DESAVA MI SE ISTO SA SLOVIMA DOK PISEM KOMENTAR, A POSLE GODINU DANA VIDIM DA STE PISALI OVDE, OPROSTITE…. MEJL AUTORKE TEKSTA JE :
    KRISTINAURUM@GMAIL.COM
    sVAKO DOBRO.

Leave a Reply to Kristina Cancel Reply