Skip to main content

Dren, Brusnice i Tahiti

unnamed (1)

 

Šta je zajedničko pojmovima navedenim u naslovu? Pogotovo, šta to povezuje dobro nam poznate biljke brusnicu i dren sa dalekim ostrvom Francuske polinezije. I još je tu i glaukom, opaka očna bolest od koje danas oboljeva sve veći broj ljudi. U ovom tekstu ću pokušati da ukažem na samo jednu od veza između navedenih pojmova.

U tom cilju ću najpre započeti sa naslovima komercijalnih tekstova i reklama  koje možemo pronaći na internetu, i gde se reklamiraju dve biljke, biljka noni i brusnica. Evo nekih od njih: „Čudotvorna biljka noni sa Tahitija“, „Noni – dar prirode sa Tahitija“, „Brusnica – jedna od najzdravijih biljaka na svetu“…  Nesporno je da su ove biljke izuzetno zdrave, odnosno da njihovo konzumiranje može da ima povoljne efekte. Međutim, ovaj članak bih posvetio jednoj našoj biljci, koja, iako od davnina cenjena među narodima na ovim prostorima, nema ni približno sličan tretman u javnosti.

noni-plant-with-fruit

Slika drvo noni: http://nonisok.blog.rs/blog/nonisok/noni-biljka/2011/12/01/noni-biljka

 

To je drvo, grm, dren. Drvo koje, kada ga malo bolje upoznate, zaista mora da izazove pažnju i poštovanje. Dren pripada rodu Cornus. Njegov latinski naziv je Cornus mas, a engleski cornelian cherry. Plodovi drena, elipsoidnog oblika tamnocrvene boje u trenutku zrelosti su prava riznica zdravlja. Prvi cveta a gotovo najkasnije dolazi za berbu, drvo koje se bori za svoje mesto pod suncem, najčešće u hrastovim šumama, je razvio široki dijapazon mehanizama odbrane u svrhu sopstvenog opstanka. Jedno od toga su i fitohemikalije iridoidi, naziv za grupu jedinjenja sa kojima se neke biljke, uključujući i dren, bore za opstanak. Iridoidi im služe kao odbrana od biljojeda, kao i od bolesti uzrokovane mikroorganizmima. Uglavnom se irididi kod većine onih biljaka koje ih sadrže, nalaze u lišću i mladim izdancima. Ona životinja koja može da konzumira ove biljke i sama u sebe unosi iridoide. Tako postoji jedan leptir koji se hrani ovim biljkama i to ga onda štiti od ptica grabljivica, budući da ga to čini verovatno prilično neukusnim za njih. No, treba pomenuti da se iridoidi veoma retko nalaze u plodovima. Od onih biljaka kod kojih se ova jedinjenja nalaze u plodovima su između ostalog biljka noni, brusnica i dren. Konzumiranjem plodova ovih biljaka, čovek u sebe unosi ova jedinjenja. Kao i onaj leptir. Doduše, čoveku nije toliko bitno da se zaštiti od neke grabljivice, već tu na scenu stupa ona druga uloga, a to je zašita od raznoraznih mikroorganizama, odnosno bolesti.

brusnica

Slika: brusnica: http://visoko.co.ba/ljekovitost-brusnice/6154/

 

Ne treba posebno naglašavati kako su naši stari od davnina znali za lekovitost drena, što je sadržano i u izreci „zdrav ko dren“. Naši stari nisu znali za brusnicu, a još manje za noni sa Tahitija. Poštovali su, cenili i koristili ono što raste na njihom tlu. A i mislim da je za svakog čoveka najbolja ona biljka koja se razvila na tlu, na području, na podneblju na kojem su se razvijali i oni sami. Jer, svako podneblje ima neke svoje specifične biljke. Kao što je brusnica za Severnu ameriku, biljka noni za daleki istok, Polineziju ili dren za južnu evropu i jugozapadnu aziju i slično. Naprimer, mogu pomenuti i biljku pod nazivom Boschniakia rossica koja sadrži iridoide, koja raste na područijima Kine, Koreje, Rusije, Japana i izuzetno je cenjena u kineskoj narodnoj medicini. U Južnoj Americi (Brazil, Bolivija) imate biljku poznatu pod nazivom lutajući židov ili zebrina, (koja se kod nas uzgaja kao sobna biljka) poznata po svom lekovitom dejstvu i iz koje je takođe izdvojen određeni iridoid. Detaljnije o ovim i još mnogim drugim bilkama zainteresovani čitalac može videti u referenci [2] datoj na kraju.

Da se vratimo na biljke noni, brusnicu i dren. Sve tri bilke karakteriše prisutnost iridoida i to upravo u plodovima. A dejstvo ovih jedinjenja na poboljšanje zdravlja ljudi je sada već uveliko i naučno dokazano brojnim studijama. To je van svake sumnje. U stvari, samo je potvrđeno ono što se odvajkada znalo. I spisak povoljnih uticaja na čoveka je fascinantan.  Utvrđeno je da iridoidi imaju zaista izvanredna svojstva, antialergijska, antikancerogena, antiupalna, antioksidativna, antibakterijska… Deluju i protiv virusa, usporavaju strarenje itd.  Može se konstatovati da ovo danas predstavlja izuzetno atraktivno područje naučnog interesovanja imajući u vidu brojne naučne publikacije.

Sa tim u vezi bih ovde pomenuo dve relativno nove naučne studije. Prva [1] se bavila analizom sadržaja iridioida i anticijanina u drenu. Što se tiče vrste iridoida, u drenu je najzastupljenija loganinska kiselina. Drugi oblik iridoida utvrđenih u drenu nose naziv  cornuside. Utvrđeno je da količina iridoida u drenu se može kretati od 87 do 494 mg/(na 100 g sveže mase), odnosno do 5mg/g.  Radi nekog poređenja, naveo bih da je kod biljke noni kod koje je osnovni iridoid DAA, i on se razlikuje za biljke koje su rasle na Polineziji, od naprimer biljaka iz Dominikanske republike. Vrednosti iridoida kod biljke noni se kreće od 0.7 -9 mg/g (Dom. Republika) i 13.8-43 (Polinezija). Kao što se vidi dren na osnovu studije [1] odprilike sadrži iridoida kao biljka noni uzgojena u Dominikanskoj republici. Što se tiče brusnice, koliko sam upoznat, obično se navodi podatak da noni ima oko 6 puta više iridoida nego brusnica.To bi možda moglo da ukaže kako dren sadrži i značajnijo veće količine ove fitohemikalije od tako mnogo po minjane brusnice. Ovde bih skrenuo pažnju i na to da su rezultati za dren objavljeni u [1] za plantažno uzgojeni dren. Bilo bi interesantno videti, kakve su karakteristike drena koji kao autohtona vrsta samoniklo raste na obroncima naših šuma. Možda bi rezultati bili još bolji i možda bi se rezultati približili i onoj biljci noni sa Tahitija.

Drugu studiju koju bih pomenuo je rad [3] u kojem se ispituje dejstvo loganinske kiseline, tj, iridoida iz drena na smanjenje očnog pritiska. U studiji su pokazali kako 0.7%-tni rastvor loganinske kiseline izdvojene iz drena pokazuje snažno dejstvo na smanjenje očnog pritiska i u rangu je sa sintetičkim lekom timololom koji predstavlja jedan od lekova koji se koristi u terapiji lečenja glaukoma. Ovo može da bude od velikog značaja budući da postoji relativno mali broj sintetičkih lekova kojima se može uticati na smanjenje očnog pritiska a istovremeno da ne naruše normalnu prokrvljenost oka. Iz tog razloga, ova u potpunosti prirodna supstanca može značajno da pomogne u lečenju ove bolesti. Takođe, ova činjenica može da predstavlja i određenu smernicu u preventivi.

Dren vam svoje plodove nudi krajem avgusta i početkom septembra, što zavisi od samog položaja šume. U divnim danima koje nudi pozno leto, prošetajte do šume i počastite sebe ovom izuzetno zdravom poslasticom. Najbolje bi bilo da dren konzumirate u svežem stanju, on ima blago kiselkast ukus i veoma je osvežavajući. Ako uspete da ga naberete više možete ga sušiti za čaj ili ga kandirati (kandirani dren je prava poslastica za vaše mališane), praviti pekmez ili sok.

autor: Z.R.

 

 

[1] Iridoids and anthocyanins in cornelian cherry (Cornus mas L.) cultivars, Alicja Z. Kucharska at al, Journal of Food Compositionand Analysis 40 (2015)95–102

[2] Anty-Inflammatory Iridoids of Botanical Origin, A. Viljoen at al., Current Medicinal Chemistry, 2012, 2104-2127.

[3] Application of Cornelian Cherry Iridoid-Polyphenolic Fraction and Loganic Acid to Reduce Intraocular Pressure, Dorota Szumni at al, Evid Based Complement Alternat Med. 2015; 2015: 939402. Published online 2015 Jun 1. doi:  10.1155/2015/939402

 

Leave a Reply