Skip to main content

Zelena kuća od slame u Švedskoj

Jasper Zander i Maja Lindstedt su par koji deli zajednička interesovanja za očuvanje životne sredine. Pre nego su pronašli zemlju za svoju kuću i blizini Skarkalla u Bohuslanu, Švedska, živeli su u Kampetorpu, maloj eko zajednici. Godine 2004, pronašli su svoje mesto za stanovanje i kupili 12ha zemljišta zajedno sa ljudima koji su imali iste ideje o životu i radu u prirodi. Ideja je bila da se razvije mali grad. Iz tog razloga zemlju su podelili na delove na kojima će se podizati kuće, sa tim da su ostavljene parcele čija je namena predviđena kao zajednički prostor.

Jaspe Zander je novinar i po slobodnom zanimanju stolar i često je angažovan na građevinskim projektima. Maja Lindsted je arhitekta i konsultat u gradnji kuća od prirodnih materijala. Nakon što su kupili zemlju, počeli su da razrađuju projekat i podneli su zahtev za izdavanje građevinske dozvole. Živeli su u kamp prikolici dok kuća nije bila podignuta, a za taj poduhvat je bilo potrebno malo više vremena. Počeli su sa gradnjom 2005 godine i gradnja je trajala sedam godina.

Maja je bila veoma mlada kada je počela da se intresuje za održivu gradnju. Još 1996 godine je bila uključena u projekat revitalizacije kuća od prirodnih materijala iz bronzanog doba. Tokom sudija na Univerzitetu Chalmers, specijalizovala se za održivu arhitekturu.

“Zapravo mi sve radimo zajedno, zajedno pohađamo kurseve i sl. Ja sam arhitekta i Jasperov stolar, ovaj zajednički rad ostvaren je dok smo gradili našu kuću, kroz čije podizanje smo izradili i sami sebe. Pre nego što smo počeli sa izgradnjom naše kuće, radili smo na izgradnji nekoliko kuća od slame, i tek kada smo shvatili da imamo dovoljno iskustva, počeli smo sa projektovanjem naše”. Kaže Maja.

Uporedo sa početkom projekta ovaj par je počeo da sakuplja polovne prozore, vrata, obloge za podove, cigle…odnosno materijal koji je nastao od rušenja starih objekata. Neki od prozora su napravljeni od starih kuhinjskih stolova. Sagradili su kuću držeći u međuvremenu mnogo predavanja o gradnji sa slamom i glinom.

Kuća ima 140m² i ima dva sprata. Dnevni boravak je otvorenog tipa u  visina mu je pune dvospratne kuće. Na isturenom polukružnom delu kuće nalazi se veliki broj otvora koji dnevni boravak čini svetlim i ugodnim za boravak. Pod kuće je izolovan sa 25cm celuloznih vlakana. Spoljni zidovi sastoje se od drvene konstrukcije koja je ispunjena sa balama slame o potom obrađena blatnim malterima. Blokovi od slame su debljine 48cm, sa blatnim malterima imaju ukupnu debljinu od 60cm. Krov je takođe izolovan sa balama slame. Osim hidroizolacije, na krovu postoji i paropropusna folija koja omogućuje disanje konstrukcije. krov je prekriven keramičkim crepom. Svi prozori rađeni su sa duplim izolacionim staklom.

“Bili smo veoma pažljivi. Zato nam je bilo potrebno toliko vremena za izgradnju. Estetski detalji, oblik prozorskih niša, susreti između različitih materijala i drugi detalji postali su delovi dugih rasprava”. Objašnjava Maja.

Unutrašnjost je uglavnom oslikana temperama uz korišćenje jajeta kao fiksatora boja. Za zaštitu stolarije, ormana i stepeništa korišteno je laneno ulje. Podovi su od hrasta i njihova završna obrada je politura od pčelinjeg voska. Pregradni zidovi su uglavnom rađeni od gipsa, osim zida od opeke koji se nalazi kod peći na drva. Unutrašnja obrada površina urađena je sa lanenim uljem dok se kod spoljašnje obrade koristila glina sa dodatkom kreča.

“Naš prioritet je bila ideja o slami kao prirodnom građevinskom materijalu, životnoj sredini i unutrašnjoj klimi prostorija. Osim toga slama je vrlo dobar materijal za početnike”.

dipl.ing.arh. Ivana Rakarić

Izvor: Gröna huset

Leave a Reply